Međunarodni UNESCO-ov obrazovni server za odgoj u oblasti demokracije, mira i ljudskih prava
 
  D@dalos početna stranica Početna stranica Grafički pregled Kontakt  
 

 

Teme:

Ljudska prava / Uzori / Demokracija / Stranke / Evropska unija / UN / Održivost / Globalizacija

     

 

Metode:

Politička didaktika / Metode političkog obrazovanja / Mirovna pedagogija     ///      Pitanja, kritika, komentar?

 
 

 Vi ste ovdje:

D@dalos > Početna stranica > Evropska unija > Značaj EU-a

 



Sadržaj


Teme online udžbenika o EU
:

Uvod

Značaj EU-a

Šta je EU?

Razvoj EU-a

Institucije EU-a

Pretraživanje interneta o EU

 


Značaj EU-a

U okviru ovog odjeljka uzet ćemo sebi vremena da razmislimo o predmetu kojim se bavimo - političkom sistemu EU-a. Zašto uopće bavljenje EU-om, šta je čini zanimljivom i važnom? Koji se zahtjevi stavljaju pred nas prilikom bavljenja ovom posve karakterističnom tvorevinom?

Prva stvar koja EU čini zanimljivom jeste njena izrazito praktičan značaj: Ona ne određuje samo politiku i ekonomiju već i svakodnevni život građana/ki, i to u sve više oblasti. Primjer takvog utjecaja jeste i uvođenje novca euro kao platežnog sredstva 1.1.2002. g.


 

U međuvremeno to seže tako daleko da razumijevanje političkog sistema jedne zemlje članice nije više moguće bez znanja o EU. Značajne odluke ne donose se više samo u glavnim gradovima zemalja članica nego i u Briselu, kao što pokazuje sljedeća tabela.


Razvoj nadležnosti EU-a

Legenda uz tabelu:
1 = bez nadležnosti EU-a
2 = ograničene nadležnosti EU-a
3 = podjela nadležnosti između EU-a i zemalja članica
4 = ekskluzivne nadležnosti EU-a

[Izvor: Simon Hix, The Political System of the European Union, Palgrave Macmillan, Basingstoke i dr. 20052, 20-21]
 

Oblasti u politici

1950.

1957.

1968.

1993.

2007.

Domaće tržište/sloboda kretanja

Sloboda kretanja dobara i usluga

1

2

3

4

4

Sloboda kretanja kapitala

1

1

1

4

4

Sloboda kretanja osoba

1

2

3

4

4

Pravila natjecanja

1

2

3

4

4

Ekološki standardi

1

2

2

3

3

(Pre) raspodjela sredstava

Poljoprivredna politika

1

1

4

4

4

Regionalna politika

1

1

1

3

3

Istraživanje i razvoj

1

1

2

2

2

Socijalna politika

1

1

1

2

2

Obrazovni sistem

1

1

1

1

2

Politika izgradnje stanova

1

1

1

1

1

Monetarna i porezna politika

Utvrđivanje kamatnih stopa

1

1

2

3

4

Izdavanje novca

1

1

1

1

4

Utvrđivanje poreza na prihode

1

1

1

1

1

Unutrašnja i pravna politika

Politika doseljavanja i azila

1

1

1

2

3

Zaštita građanskih prava

1

1

1

2

3

Policija i javni red

1

1

1

2

2

Vanjska politika

Vanjska trgovinska politika

1

1

3

4

4

Odbrambena politika

1

1

1

1

2

Razvojna pomoć

1

1

1

3

3






Proširenja: sa 6 na 27 zemalja članica



Najveći ekonomski prostor na svijetu

Značaj EU-a nije porastao iz razloga što se EU stalno povećava. Od zajednice od prijašnjih šest zemalja članica postepenim proširenjima današnja EU-27 postala je najvećim ekonomskim prostorom na svijetu. Stoga ne treba ni čuditi što je postala važnim faktorom u međunarodnoj politici, npr. prilikom pregovora u okviru Svjetske trgovinske organizacije, www.wto.org) ili preuzimanjem misija UN-a u Bosni i Hercegovini i na Kosovu.


Pregled proširenja EU-a
 

 

6

Članice osnivačice: 1951/1957. Belgija, Francuska, Holandija, Italija, Luksemburg, Njemačka

 

9

Proširenje na sjever: 1973. Danska, Irska, Velika Britanija

 

12

Proširenje na jug: 1981. Grčka, 1986. Portugal, Španija

 

15

EFTA-proširenje: 1995. Austrija, Finska, Švedska

 

27

Proširenje na istok: 2004. Češka, Estonija, Kipar, Letonija, Litvanija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka, Slovenija, 2007. Bugarska, Rumunija

 

?

Kandidati: Hrvatska, Ispland, Makedonija, Turska
potencijalni kandidati: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, (Kosovo), Srbija

 






Integracija kroz pravosuđe



Jedinstven pravni sistem

Pravo EU-a važi - prema odlukama Evropskog suda iz 60. godina - direktno i neposredno u zemljama članicama. Time je pravni sistem EU-a u oblasti međunarodne politike jedinstven. Ovoj integraciji kroz pravosuđe EU zahvaljuje što ima toliki značaj. EU je i jedina međunarodna organizacija koja ima i parlament koji izravno biraju građani/ke EU-a (više o posebnostima EU-a u odjeljku "Šta je EU?").





EU je važna i za građane/ke u zemljama koje nisu članice


To da EU ima ogroman značaj i za građane/ke zemalja članica pokazuje i sam pogled u novine (iako se u njima još uvijek malo piše o EU u odnosu na njen značaj). Da EU i za građane/ke drugih zemalja igra važnu ulogu, manje je poznato. Ovo postaje jasnije kad sagledamo šta to znači kad jedna zemlja pristupi EU-u (kandidati za pristupanje su trenutno Hrvatska, Island, Makedonija i Turska; potencijalni kandidati su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, (Kosovo) i Srbija.

Ono što u zabludi nazivamo pristupnim pregovorima, znači zapravo da zemlje voljne pristupiti EU-u moraju prihvatiti tzv. acquis communautaire. Pod ovim pojmom krije se više od 80.000 stranica zakona EU-a! O ovom acquis-u se ne pregovara, njega državni pravosudni i upravni sistemi moraju usvojiti. Očigledno je da se time korjenito mijenjaju zemlje koje pristupaju. Samo po sebi je jasno i to da sve teže pristupiti EU-u jer acquis postaje sve veći (Informacije o politici proširenja na serveru o EU).

EU  igra veliku ulogu - se samo za građane/ke u zemljama članicama nego i za građane/ke zemalja koje joj žele pristupiti. Ako pogledamo politiku susjedstva EU-a, onda je taj značaj još i širi. Odnosi prema susjedima na istoku (Armenija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Gruzija, Moldavija, Ukrajina) i jugu (Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libija, Maroko, palestinsko područje, Sirija, Tunis) sve se više zbližavaju kako bi se osigurala stabilnost (Informacije o politici susjedstva na serveru o EU).






Integracija kao uspješna mirovna strategija



Primjer uspješnog rješavanja sukoba

Evropska integracija i dalje zaslužuje najveći interes kao uspješan eksperiment mirovnog rješavanja sukoba. Ovaj aspekt je nestao iz vida, naročito kod mlađih generacija. Stoga je potrebno podsjetiti da su zemlje, koje danas sarađuju izuzetno intenzivno, do polovine 20. stoljeća bili ozlojeđeni ratni neprijatelji. To znači da nam bavljenje ovim procesom prijelaza iz rata u saradnju može omogućiti razumijevanje pretpostavki za mirovnu saradnju.

Vrijedno spomena je i to da EU za politologiju predstavlja posebno primamljivu i uzbudljivu istraživačku materiju. Ona se nalazi na šavu disciplina "istraživanje sistema" i "međunarodna politika", te ukazuje na to da granice među njima nestaju.

Posmatramo li razvoj EU-a, brze promjene ustavnopravnog okvira i sastav članstva, pojavit će nam se mnoga zanimljiva naučna pitanja: Šta je pokretačka sila takvih promjena? U kojem pravcu idu te promjene? Kako se analitički i konceptualno mogu definirati ovi procesi? Znači, ima više nego dovoljno razloga da se upustimo u temu EU-a i pokušamo je razumjeti.






EU kao institucija nove vrste



Poteškoće i pretpostavke za bavljenje EU-om

Dolazimo do pitanja koje su to posebne pretpostavke koje treba ispuniti da bismo se mogli baviti temom EU-a. Šta razumijevanje EU-a čini tako teškim?



Kao prvo, radi se o potpuno novovrsnoj instituciji - nije država, a nije ni kao institucije poznate u međunarodnoj politici koje sarađuju. Nema uzor i podvrgnuta je stalnim promjenama. Već je ovdje prilično naporno stvoriti sebi sliku o njoj.




Višeslojni sistem odlučivanja u EU


I tu nije kraj. Na sljedećem prikazu možemo vidjeti da se kod EU ne radi o nekolicini institucija koje su poznate svakoj nacionalnoj državi već o sistemu koji se sastoji iz tri sloja. Tek svi oni obuhvaćeni čine EU, određuju njenu politiku i nastavak razvoja. Ovaj složeni višeslojni sistem igra ulogu u različitim političkim sferama. Načini odlučivanja, tokovi odlučivanja i težina pojedinih institucija, kao i akteri variraju ovisno o tome o kojoj oblasti u politici se radi.










Upravljanje s one strane nacionalne države



Dobit od bavljenja EU-om

Nakon ovog kratkog i, nadamo se, neprepadajućeg pregleda o posebnim pretpostavkama koje su potrebne za bavljenje EU-om, nameće se naravno i pitanje kakvu korist imamo od bavljenja ovim izuzetno intelektualnim izazovom i s kakvom dobiti možemo računati.

Kao prvo ćete se upoznati s jednom organizacijom koja vež danas uvelike određuje naš svakodnevni život i bez čijeg poznavanja ne možete dobro razumjeti niti prosuđivati politiku, i to upravo politiku unutar granica svoje nacionalne države.

Središnji aspekt je da ćete upoznati politiku u njenoj institucionalnoj, procesualnoj i sadržajnoj dimenziji, kakvu susrećemo danas sve više i više, naime, bez jasne podjele na unutrašnju i vanjsku politiku. Politika se, umjesto toga, odlikuje uskom isprepletenošću različitih nivoa i velikom mjerom složenosti. Spoznat ćete novi fenomen "upravljanja van nacionalnog sistema", koji politologiji još uvijek teško pada. Ova poteškoća rezultira, između ostalog, i time da je tradicionalna podjela između discipline "poredbeno istraživanje sistema" na jednoj strani i discipline "međunarodni odnosi" na drugoj strani dovedeno u pitanje.

Ne radi se o fenomenu koji je ograničen na EU. I u drugim funkcionalnim ili regionalnim poljima u oblasti međunarodne politike može se uočiti povećano reguliranje, a politologija se vidi konfrontirana činjenicom da se nacionalna država ne može više posmatrati kao nedvojbeni politički centar odlučivanja koji samostalno preduzima autoritativno određivanje vrijednosti. Bavljenje EU-om vodi Vas, tako gledano, van ovog predmeta u aktuelnu osnovnu problematiku politike/politologije koja se nalazi u izuzetno promjenjivom okruženju.

... dalje do odjeljka 2: Šta je EU?


[© Tekst i grafika: Gesellschaft Agora]
 

 

Prema gore

D@dalos početna stranica

Početna stranica

Grafički pregled

Kontakt

© 1998-2010. D@dalos - političko obrazovanje, demokratski odgoj, obrazovanje o ljudskim pravima, mirovna pedagogija (projekt Udruženja Pharos), web: Agora