|
Osnovni
kurs 4: Institucije višestepenog
sistema EU-a
|
Pregled dosadašnjih kurseva |
U dosadašnjim
Osnovnim kursevima bavili smo se razvojem procesa integracija. Pri tome
se, naravno, nije radilo samo o pukim podacima, već i o objašnjavanju
neophodnih činjenica, ali ne činjenica koje su same sebi svrha, već
činjenica na osnovu kojih mogu da se identifikuju osnovna pitanja koja se
postavljaju u kontekstu bavljenja Evropskom unijom. Sa druge strane,
cilj nam je bio i da se stekne prvi utisak o mogućim determinantama i šemama
razvoja procesa integracija. Kako bismo sve to povezali, podsetićemo se samo nekih rezultata.
Koje centralno pitanje i koje posebnosti EU-a smo upoznali? Zaključili
smo
|
|
Posebnosti EU-a |
- da se kod EZUČ-a
(ECSC), EEZ-a (EEC), EZ-a (EC) i EU-a radi o sasvim novim i do sada
nepoznatim formama sradnje,
- da u okviru
ove suradnje može da se pronađe sasvim posebna koegzistencija supranacionalnih i međudržavnih elemenata,
- da se radi o
izuzetnom razvoju saradnje, od one koja je bila odvojena po
sektorima do sasvim opširne saradnje, te da je uočljiv razvoj od
međudržavne do supranacionalne saradnje,
- da mnoge mere
i namere mogu da se realizuju tek sa zakašnjenjem od pa čak i nekoliko
decenija,
- da se krug država-članica izuzetno povećao.
|
|
Predmet proučavanja Osnovnog kursa 4 |
U ovom Osnovnom
kursu posvetićemo se istom cilju, EU-u, ali ovaj put strukturi
institucija. Tako su na našoj listi pitanja na koje tražimo odgovore,
prije, svega šta su to konkretne novosti u institucionalnoj oblasti i
koji su to supranacionalni, odnosno međudržavni elementi koji mogu
da se identifikuju. Nakon ovakvih razmišljanja možemo da definišemo tri cilja
Osnovnog kursa 4. Moramo, dakle,
|
|
Ciljevi Osnovnog kursa 4 |
- da napravimo
pregled bitnih strukturalnih karakteristika EU-a, posebno onih koje EU označavaju kao supranacionalnu
organizaciju, dakle kao organizaciju koja se razlikuje od čistih,
od već ranije poznatih međudržavnih veza, ali i od klasičnih
internacionalnih organizacija,
- da se
pozabavimo se
globalnim okvirom i enormnom kompleksnošću ove strukture. Što znači
da ne možemo da ostanemo samo na supranacionalnom nivou, već moramo
da
pogledami i nivo država-članica i
- da istražimo
sva tri stuba EU-a. To znači ne baviti se samo Evropskom zajednicom,
već i zajedničkom spoljnom i bezbedonosnom politikom (ZSBP/CFSP)
kao i saradnjom u oblastima pravosuđa i unutrašnjih poslova (SPUP/CJHA). Sve je ovo potrebno, pošto se struktura i "pravila igre"
izuzetno razlikuju u ovim oblastima.
[Početak
stranice] |
|
Zašto moramo da se bavimo svim nivoima? |
Zbog čega moramo da
se bavimo
svim ovim faktorima i nivoima kada su već supranacionalni nivoi EU-a dovoljno komplikovani?
Odgovor na to pitanje daće sledeći dijagram.

Dijagram pokazuje da se na
nivou EU-a nalazi kako nacionalni tako i subnacionalni
nivo i da oba ova nivoa učestvuju u donošenju odluka.
Nacionalne vlade zastupljene su u Savetu Evropske unije
i u Evropskom savetu, dakle na najvažnijim mestima, a subnacionalne vlade su zastupljene u Odboru regija, u
savezima i u Odboru za ekonomska i socijalan pitanja.
Osim toga, građani država-članica biraju
predstavnike za
Evropski parlament.
S druge strane, sasvim je
jasno da odluke EU-a i "zakoni" Unije direktno - jednako
kao nacionalni zakoni - važe u državama-članicama i to u
sve većem kvantitativnom i kvalitativnom obimu. Setite
se da su vlade država tzv. EURO-zone same predale
nadležnost Evropskoj uniji nad oblasti koja je za
suverenitet jedne države jako važna - monetarna
politika!
Drugim rečima, tri nivoa
su toliko isprepletena jedan sa drugim da je neophodno
da se posmatraju i analiziraju zajedno. Upravo iz ovih
razloga u naučnoj raspravi se govori o "sistemu
EU-a" ili
o "Višestepenom sistemu EU-a".
[Početak
stranice]
|
Stoga je Osnovni kurs 4 podeljen kako sledi:
|
EU, struktura 1: |
- U svom prvom koraku usredsredićemo se na supranacioni nivo i to na njegove pojedinačne
institucije, na njihov sastav, zadatke, međusobnu saradnju. Pri tome
će najpre biti reči o institucionalnom trouglu Komisija -
Savet
- Parlament.
|
| EU, struktura
2: |
- Posmatrajući Sud i Evropsk
savet upotpunićemo sliku supranacionalne strukture.
|
| EU, struktura
3: |
- Drugi korak predstavlja značajne
strukturalne preduslove i druge faktore određenja zajedničke
politike država-članica. Dakle, radi se o nacionalnom nivou.
|
| EU, struktura
4: |
- Konačno, pozabavićemo se i drugim
i trećim stubom EU-a, zajedničkom spoljnom i bezbedonosnom
politikom kao i saradnjom u oblasti pravosuđa i unutarnjih poslova.
Koji su centralni organi i na koji način oni funkcionišu, kako izgleda
podela zadataka između Unije i država-članica, kakvi su modusi
odlučivanja u EU u odnosu na Evropsku zajednicu, te kako izgleda
podela, odnosno preklapanje zadataka iz druga dva stuba sa onima
iz prvog stuba. To su ta centralna pitanja o kojima će biti
reči u ovom delu Osnovnog kursa.
|
| Bilans: |
- Konačno, pokušaćemo da sistematski
obradimo najvažnije karakteristike strukture EU-a.
|
[Autor: Prof. Dr. Wolfgang
Schumann]
[Početak
stranice]
|