Europska unija

Zemlje zapadnog Balkana najvažnija su ciljna regija Obrazovnog servera. S obzirom na to da je između zaključenja redakcije originalne verzije Tematskog kompleksa (listopad 2005) i njegovog prijevoda (ožujak 2006) prošlo gotovo pola godine te na to da je u tih pola godine došlo do izuzetno zanimljivog i značajnog razvoja, a u vezi s ovom regijom, odlučili smo se da Tematskom kompleksu dodamo i kratki pregled ovog razdoblja.

Zbog vremenskog, a i budžetskog ograničenja (raspolažemo veoma ograničenim budžetom za prijevod) ovaj dio ne može biti opširan. Tako mnogo više podsjeća na listu linkova s komentarima, koja bi vam trebala omogućiti da se uz pomoć izvora sa interneta upoznate s razvojem u posljednjih šest mjeseci te da taj razvoj pratite i u budućnosti.
Počet ćemo s nekoliko osnovnih informacija o odnosu EU i zemalja zapadnog Balkana. Uz njihovu pomoć bit ćete u mogućnosti da aktuani razvoj sagledate i ocijenite u nešto široj perspektivi.

Prva indicija koja ukazuje na to da je EU naučio nešto iz ratova na Balkanu i iz posljednjeg rata na Kosovu je osnivanje Pakta za stabilnost jugoistočne Europe 1999. godine.  Osnovna ideja ovog pakta: Međunarodna zajednica nudi regiji dugoročnu pomoć i samim tim otvara perspektivu za integraciju u euroatlantske strukture.

Kao doprinos tome, a istodobno kao međukorak na putu prema članstvu u EU, EU je napravio novu formu Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) kojim bi se trebalo unaprijediti približavanje ove regije Uniji. Ovo je strategija koju je podržalo i usvojilo Europsko vijeće na sastanku u Solunu 2003. godine.

EU-Western Balkans Summit, Thessaloniki 2003

[Početak stranice]

Zbog vremenskog, a i budžetskog ograničenja (raspolažemo s veoma ograničenim budžetom za prijevod) ovaj dio ne može biti opširan. Tako da mnogo više podsjeća na listu linkova sa komentarima, koja bi vam trebala omogućiti da se uz pomoć izvora s interneta upoznate s razvojem u posljednjih šest mjeseci te da taj razvoj pratite i u budućnosti.
Počet ćemo sa nekoliko osnovnih informacija o odnosu EU i zemalja zapadnog Balkana. Uz njihovu pomoć bit ćete u mogućnosti da aktualni razvoj sagledate i ocijenite u nešto široj perspektivi.

Otpor nekih država-članica

Ako obratimo pažnju na svoj model za analizu, moramo konstatirati da motivi označeni kao „nacionalni interesi“ igraju veoma značajnu ulogu u ovom procesu. Francuska i Nizozemska su, nakon odbijana Ustava EU-a na referendumima, jako skeptične po pitanju mogućeg pristupanja zemalja zapadnog Balkana. Ovakva konstelacija stvari, a o tome će biti riječi i nešto kasnije, posljednjih je mjeseci bila sve očitija.
Može se i dalje računati s tim da će otpor prema proširenju EU, do kojeg dolazi zbog različitih faktora unutar nacionalnih političkih sistema, i dalje igrati veliku ulogu i u velikoj mjeri utjecati na daljnji razvoj s obzirom na modus odlučivanja prema kojem je za pristupanje nove članice potrebna jednoglasna odluka

Napredak u pregovorima o pristupanju između Hrvatske i EU (od oktobra 2005)

Kako smo ukratko nagovijestili u posljednjem dijelu, u listopadu 2005. počeli su pregovori o pristupanju s Hrvatskom. Ovi pregovori su u posljednje vrijeme vrlo napredovali, a propraćeni su vrlo dobrom ponudom na internetu, koju priprema pregovarački tim na hrvatskom i engleskom jeziku. Tamo se mogu dobiti informacije o trenutnom stanju pregovora, ali i o strukturi pregovaračkog procesa, sastavu tijela koja sudjeluju u pregovorima i njihovim međusobnim vezama. Osim toga, stranica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, gdje se isto mogu naći informacije na engleskom i hrvatskom jeziku, predstavlja izuzetno dobru polaznu točku u pretraživanju internata o ovoj temi.

Makedonija dobiva status zemlje-kandidata (studeni 2005)

Prijedlog Komisije

Nejedinstvo država-članica

17.12.2005: Europsko vijeće suglasilo se sa stavom Komisije

Makedonija je već ranije, u travnju 2001, zaključila Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju s EU, a u ožujku 2004. podnijela je zahtjev za pristupanje. Nakon intenzivnog ispitivanja situacije, Komisija se izjasnila početkom studenoga 2005. godine i predložila da se Makedonija službeno proglasi zemljom-kandidatom za pristupanje. Ovaj prijedlog naišao je na neslaganje Francuske na sastanku ministara vanjskih poslova, održanom sredinom prosinca. Francusku su podržale Nizozemska i Danska. Ove države zahtijevale su da se najprije donese budžet za razdoblje 2007-2013, da se otvori šira diskusija o daljnjem tijeku proširenja u 2006. godini i da odluku o proglašavanju Makedonije zemljom-kandidatom donese Europsko vijeće. Samo nekoliko dana kasnije, 17. prosinca 2005, Europsko vijeće se suglasilo sa stavom Komisije i dodijelilo Makedoniji status zemlje-kandidata. Tom prilikom nije donesena odluka o konkretnom datumu početka pregovora.
Ovo je jedan od prvih primjera djelotvornosti „nacionalnih interesa“ i modusa jednoglasnog odlučivanja, o čemu smo govorili ranije.

[Početak stranice]