|
| |
Faza 4: Najnoviji razvoj odnosa
između EU i zemalja zapadnog Balkana
Ciljevi i
sadržaj
Osnovne informacije: Zapadni Balkan i EU
Važne točke razvoja u razdoblju
listopad 2005–ožujak
2006
Zaključak 
Ciljevi i
sadržaj
|
Zašto u posebnom
dijelu govorimo o zapadnom Balkanu i EU-u? |
|
Zemlje zapadnog Balkana najvažnija su
ciljna regija Obrazovnog servera. S obzirom na to da je između
zaključenja redakcije originalne verzije Tematskog kompleksa (listopad
2005) i njegovog prijevoda (ožujak 2006) prošlo gotovo pola godine te na to
da je u tih pola godine došlo do izuzetno zanimljivog i
značajnog razvoja, a u vezi s ovom regijom, odlučili smo se da
Tematskom kompleksu dodamo i kratki pregled ovog razdoblja. |
|
|
Zbog vremenskog, a i
budžetskog ograničenja (raspolažemo veoma ograničenim budžetom za
prijevod) ovaj dio ne može biti opširan. Tako mnogo više podsjeća na
listu linkova s komentarima, koja bi vam trebala omogućiti da se uz
pomoć izvora sa interneta upoznate s razvojem u posljednjih šest
mjeseci te da taj razvoj pratite i u budućnosti.
Počet ćemo s nekoliko osnovnih informacija o odnosu EU i zemalja
zapadnog Balkana. Uz njihovu pomoć bit ćete u mogućnosti da aktuani
razvoj sagledate i ocijenite u nešto široj perspektivi. |
Osnovne informacije: Zapadni Balkan i EU
|
1999: Pakt za stabilnost jugoistočne Europe |
|
Prva
indicija koja ukazuje na to da je EU naučio nešto iz ratova na Balkanu i
iz posljednjeg rata na Kosovu je osnivanje
Pakta za stabilnost jugoistočne Europe 1999. godine. Osnovna ideja
ovog pakta: Međunarodna zajednica nudi regiji dugoročnu pomoć i samim
tim otvara perspektivu za integraciju u euroatlantske strukture. |
|
2003: Europsko vijeće u Solunu usvaja strategiju o
približavanju |
|
Kao
doprinos tome, a istodobno kao međukorak na putu prema članstvu u EU,
EU je napravio novu formu
Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) kojim bi se trebalo unaprijediti približavanje ove regije Uniji. Ovo je strategija koju je
podržalo i usvojilo Europsko vijeće na sastanku u Solunu 2003. godine.
EU-Western Balkans Summit,
Thessaloniki 2003
[Početak stranice] |
|
Integracija zapadnog
Balkana: Interesi EU-a |
|
Zbog vremenskog, a i
budžetskog ograničenja (raspolažemo s veoma ograničenim budžetom za
prijevod) ovaj dio ne može biti opširan. Tako da mnogo više podsjeća na
listu linkova sa komentarima, koja bi vam trebala omogućiti da se uz
pomoć izvora s interneta upoznate s razvojem u posljednjih šest
mjeseci te da taj razvoj pratite i u budućnosti.
Počet ćemo sa nekoliko osnovnih informacija o odnosu EU i zemalja
zapadnog Balkana. Uz njihovu pomoć bit ćete u mogućnosti da aktualni
razvoj sagledate i ocijenite u nešto široj perspektivi. |
|
Otpor nekih država-članica |
Ako
obratimo pažnju na svoj
model za analizu, moramo konstatirati da motivi označeni kao
„nacionalni interesi“ igraju veoma značajnu ulogu u ovom procesu.
Francuska i Nizozemska su,
nakon odbijana
Ustava EU-a na referendumima, jako skeptične po pitanju mogućeg
pristupanja zemalja zapadnog Balkana. Ovakva konstelacija stvari, a o
tome će biti riječi i nešto kasnije, posljednjih je mjeseci bila sve
očitija.
Može se i dalje računati s tim da će otpor prema proširenju EU, do
kojeg dolazi zbog različitih faktora unutar nacionalnih političkih
sistema, i dalje igrati veliku ulogu i u velikoj mjeri utjecati na daljnji
razvoj s obzirom na modus odlučivanja prema kojem je za pristupanje nove
članice potrebna jednoglasna odluka |
Važne točke razvoja u razdoblju
listopad
2005–ožujak 2006
|
Napredak
u pregovorima o pristupanju između
Hrvatske i EU
(od
oktobra 2005) |
Kako smo
ukratko nagovijestili u
posljednjem dijelu,
u listopadu 2005. počeli su pregovori o pristupanju s Hrvatskom. Ovi
pregovori su u posljednje vrijeme vrlo napredovali, a propraćeni su
vrlo dobrom ponudom na internetu, koju priprema pregovarački tim na
hrvatskom i
engleskom jeziku. Tamo se mogu dobiti informacije o trenutnom stanju
pregovora, ali i o strukturi pregovaračkog procesa, sastavu tijela koja
sudjeluju u pregovorima i njihovim međusobnim vezama. Osim toga,
stranica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, gdje se isto mogu
naći informacije na
engleskom i
hrvatskom jeziku, predstavlja izuzetno dobru polaznu točku u
pretraživanju internata o ovoj temi. |
|
Makedonija dobiva status zemlje-kandidata
(studeni 2005)
Prijedlog Komisije
Nejedinstvo država-članica
17.12.2005: Europsko
vijeće suglasilo se sa stavom Komisije |
Makedonija je već ranije, u travnju 2001,
zaključila Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju s EU, a u ožujku
2004. podnijela je zahtjev za pristupanje. Nakon intenzivnog
ispitivanja situacije, Komisija se izjasnila početkom studenoga 2005.
godine i predložila da se Makedonija službeno proglasi
zemljom-kandidatom za pristupanje. Ovaj prijedlog naišao je na
neslaganje Francuske na
sastanku ministara vanjskih poslova, održanom sredinom prosinca.
Francusku su podržale Nizozemska i Danska. Ove države zahtijevale su da
se najprije donese budžet za razdoblje 2007-2013, da se otvori šira
diskusija o daljnjem tijeku proširenja u 2006. godini i da odluku o
proglašavanju Makedonije zemljom-kandidatom donese Europsko vijeće. Samo
nekoliko dana kasnije, 17. prosinca 2005, Europsko vijeće se suglasilo sa stavom Komisije i dodijelilo Makedoniji status zemlje-kandidata. Tom
prilikom nije donesena odluka o konkretnom datumu početka pregovora.
Ovo je
jedan od prvih primjera djelotvornosti „nacionalnih interesa“ i modusa
jednoglasnog odlučivanja, o čemu smo govorili
ranije.
[Početak stranice] |
|
Početak pregovora o Sporazumu o
stabilizaciji i pridruživanju s Bosnom i Hercegovinom
(studeni 2005) |
|
Početak
je pregovora o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine
i EU prolongiran. Razlog za to bilo je odbijanje policijske reforme sa
strane Republike Srpske, što je, opet, sa gledišta Bruxellesa bilo
nužno. Pregovori su konačno počeli u studenome 2005. godine.
Detaljne i aktualne informacije o tijeku pregovora, kao i o politici EU,
možete naći na web-stranici Direkcije za europske integracije
Ministarstva vanjskih poslova BiH, i to na
bosanskom i
engleskom jeziku. |
|
Priopćenje Komisije: Zapadni Balkan
na putu prema EU
(siječanj
2006) |
Sljedeću
važnu etapu u politici EU prema Balkanu predstavlja priopćenje
Komisije -
KOM (2006) 27 konačno – od 27. siječnja 2006. godine. Naslov ovog
priopćenja glasi: „Zapadni Balkan na putu prema EU: Konsolidacija
stabilnosti i povećanje blagostanja“. U ovom priopćenju napravljena je
bilanca događanja u tri godine nakon
sastanka na vrhu u Solunu, naglašen je angažman Unije u proteklom
razdoblju i predložen je cijeli jedan niz sasvim konkretnih mjera.
U zaključku ovog priopćenja se kaže: „Važno je da se još jednom potvrdi
europska perspektiva ovih zemalja, prije svega zbog rješavanja statusa
Kosova i ostalih ustavno-pravnih pitanja u ovoj regiji.“ |
|
Posjet predsjednika Komisije Barrosa i
povjerenika za proširenje Rehna zemljama zapadnog Balkana
(veljača 2006) |
Da je Komisiji EU stalo upravo do
ovoga – čak iako sve države-članice ne dijele isto mišljenje – pokazuje
i višednevni posjet ovoj regiji Josea Manuela Barroa, predsjednika
Komisije, i Ollija Rehna, povjerenika za proširenje. S obzirom na
to da iz razloga koje smo imenovali na početku teksta ovom veoma važnom
događaju ne možemo posvetiti mnogo pažnje, ukazat ćemo na jedan od
najvažnijih izvora na internetu, gdje, između ostalog, možete
pronaći informacije o:
 |
potpisivanju Ugovora o
stabilizaciji i pridruživanju s Albanijom, |
|
govor Barrosa pred albanskim,
hrvatskim i makedonskim parlamentom, |
|
najvažnije rezultate razgovora sa
vladama pojedinih zemalja. |
Barroso and Albanian Prime
Minister Sali Berisha in
Tirana on occasion of signing the SAA in February 2006
|
|
Vijeće mnistara vanjskih poslova poziva
na suradnju sa Sudom u Haagu
(veljača
2006) |
Na
sastanku održanom samo nekoliko dana nakon povratka povjerenika iz posjeta
ovoj regiji,
Vijeće ministara vanjskih poslova pozdravilo je njihov angažman, ali
je još jedanput naglasilo – posebno u po pitanju Srbije i Crne Gore i
Bosne i Hercegovine – da je potpuna suradnja s
Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju (na ovoj stranici možete,
uz englesku, pogledati verziju teksta na hrvatskom i srpskom jeziku)
osnovni preduvjet za napredak u procesu razgovora o Sporazumu o
stabilizaciji i pridruživanju.
[Početak stranice] |
|
Sastanak ministara vanjskih poslova
EU-a, zamalja-kandidata i zemalja zapadnog Balkana
(10/11. mart 2006) |
Završnu,
a trenutno i najvažniju točku ovog aktualnog, kratkog kronološkog
pregleda predstavlja zajednički sastanak ministra vanjskih poslova EU,
ministara tri službena kandidata (Turske, Hrvatske i Makedonije) i
ministara Srbije i Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Albanije 10/11.
ožujka 2006. godine u Salzburgu pod austrijskim
predsjedanjem.
Tek nakon dugih razgovora i žestokog otpora Francuske i Nizozemske
uspjelo se doći do formulacije koja spominje
članstvo u EU kao cilj za sve zemlje zapadnog Balkana. Raniji
nacrti su bili nešto općenitiji i govorili su u vrlo uopćenoj formi
samo o približavanju.
Dvije već spomenute države-članice uspjele su se izboriti da se u tekst
unese i sposobnost EU za prihvaćanje novih država-članica kao
kriterij. Mladen Ivanić, bosanskohercegovački ministar vanjskih poslova,
uopće nije bio oduševljen ovom formulacijom. Ovo je još jedan primjer
za faktore koje smo spominjali na početku teksta.
Sastanak ministara
vanjskih poslova EU-a, zamalja-kandidata i zemalja zapadnog
Balkana. Vuk Draskovic i Janvier Solana (11. mart
2006)
|
Zaključak
|
Kompleksnost i dinamika EU |
Ovim smo došli
do najmlađe povijesti, a samim tim i do kraja našeg pregleda
tijeka
i najvažnijih aspekata procesa proširenja. Ovo predstavlja i
kraj Tematskog kompleksa "Evropska unija". Umjesto zaključka na
samom kraju, ja bih radije još jednom ukazao na jedan od, po mom
mišljenju, najvažnijih aspekata vezanih za tematiku Europske
unije.
Onaj tko je
Tematski kompleks preradio od samog početka, mogao je i na svojoj
koži osjetiti ono što je naglašeno u okviru
Osnovne cjeline
1, naime da se kod Europske unije radi o jednom zaista
posebnom sistemu koji nema preteče u povijesti, da se radi o
potpuno nanovo razvijenoj strukturi za koju nigdje ne postoji
primjer, da se radi o stupnjevitom sistemu u kojem se pažnja
mora obratiti na sve azine, ali i na cjelokupan sistem i da se,
uz sve to, Europska unija stalno mijenja.
|
|
Osnovno razumijevanje koje počiva na modelima i njihovoj analizi |
S ovom izuzetno
velikom i neusporedivom kompleksnošću i dinamikom ukoštac se može
uhvatiti samo onaj tko u osnovi razumije predmet izučavanja. A to osnovno
razumijevanje počiva na najvažnijim znanstvenim pitanjima i odgovorima koji
bi trebali pokazati uzročno-posljedične veze. Upravo to smo vam
pokušali objasniti kroz sve Osnovne cjeline i uz pomoć "modela" kao što
je ovaj za analiziranje procesa proširenja. |
|
Europi je potrebna Europska unija |
Bit će nam drago
ako nam je uspjelo da vam prenesemo ovo osnovno razumijevanje našeg
predmeta izučavanja, ali i fascinaciju pred ovom potpuno novom i sve
važnijom formom politike "u svijetu koji se dramatično mijenja" - kako
je rečeno na kraju Osnovne
cjeline 1. Ono što bi nas posebno radovalo je da vi sve
to prenesete dalje. Europi je potrebna Europska unija, ako ni zbog čega
drugog, a razloga je mnogo, onda zbog jednog jako važnog razloga -
osiguravanja mira! A Europskoj uniji su, upravo u ovim teškim vremenima,
potrebni građani koji s razumijevanjem mogu pratiti i pomagati njen
razvoj. |
[Autor: Prof. Dr. Wolfgang Schumann]
[Početak
stranice]
|
