Tematski kompleks 'Europska unija': Osnovna cjelina 5: Proširenje EU

Sasvim je jasno da je proširenje samo po sebi izuzetno kompleksna tema. Ovdje nije riječ samo o EU i njenim državama-članicama, nego i o osnovnim pitanjima izgradnje odnosa između europskih zemalja nakon konflikta Istok-Zapad, o stabilizaciji i unutarnjem poretku zemalja srednje i istočne Europe te o još mnogo drugih, važnih tema. S obzirom na sve gore navedeno, pokušaj da se napravi potpun pregled ove teme bio bi od samog početka osuđen na propast.

Međutim, cjelovitost i potpunost se uopće ne mora postići, jer u sklopu ove Osnovne cjeline imamo cilj koji se može usporediti s našom analizom razvoja EU. Dakle, cilj nam je da vam na temelju pregleda dosadašnjeg razvoja procesa integracija i osnovnog razumijevanja najvažnijih aspekata tog razvoja, kao što su različiti faktori utjecaja ili pogonske snage procesa integracija, ponudimo model koji kasnije, kada informacije koje nudi ova Osnovna cjelina ili Tematski kompleks budu zastarjele, možete iskoristiti kako biste samostalno pratili procese vezane za proširenje EU.

[Početak stranice]

Struktura Osnovne cjeline 5

Kakvo znanje, koja pomoćna sredstva i koji instrumenti su nam potrebni kako bismo dostigli ovaj cilj?

Model za analizu procesa proširenja

Prije svega, potreban nam je okvir za analizu, model koji će nam pomoći da shvatimo kompleksnu realnost i da odlučimo na koje bi informacije trebalo obratiti pažnju, koje su najvažnije točke i najvažniji faktori koji utječu na proces proširenja.

Potom nam je potrebno znanje, odnosno poznavanje tih važnih faktora koje ćemo onda sagledati u tri koraka.

Faze 1: Od prve prijave Velike Britanije za pristupanje do EFTA-proširenja

Zbog toga ćemo promatrati najprije prvo proširenje od 1961. godine, predavanja prijave za pristupanje sa strane Velike Britanije do 1995. godine i tzv. EFTA-proširenja. Ovo će nam prije svega poslužiti za to da identificiramo najvažnije etape ovog procesa. Drugi razlog bavljenja ovim vremenom je istraživanje faktora određenja u smislu modela koji predstavljamo.

Faza 2: Proširenje na istok

Analogno tome, tijekom druge faze fokusirat ćemo se na proširenje na istok koje se odigralo 1. svibnja 2004. godine, i to zbog posebnosti i aktualnosti ovog proširenja te zbog posljedica koje je ono izazvalo, s obzirom na to da se radi o proširenju za deset novih država-članica.

Faza 3: Analiza aktualnog kruga proširenja (Bugarska, Rumunjska, Hrvatska i Turska)

U središtu treće faze stoji aktualni krug proširenja, odnosno:

	problemi s Bugarskom i Rumunjskom koji su ostali neriješeni i nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju 24. 05. 2005. godine,
	budućnost pregovora s Hrvatskom koji su najprije u ožujku 2005. godine odgođeni i
	pitanje koje je još uvijek vrlo kontroverzno, a posebno nakon odbijanja Europskog ustava na referendumima u Francuskoj i Njemačkoj i izbora u Njemačkoj, pitanje pod kojim bi uvjetima Turska trebalo biti prihvaćena kao država-članica EU. Ovom se pitanju ne bi trebalo samo pokloniti posebna pažnja, već ćemo upravo na njegovom primjeru pokušati pokazati kako se može koristiti naša shema da se shvate kompleksni procesi i da se čak da oprezna prognoza daljnjeg tijeka tih procesa.

Faza 4: Najnoviji razvoj odnosa između EU i zemalja zapadnog Balkana

Izuzetno ilustrativan primjer djelotvornosti različitih faktora koje smo već spominjali predstavlja najnoviji razvoj odnosa između EU i zemalja zapadnog Balkana. Upravo smo se zbog toga odlučili da nakon zaključene redakcije originalne verzije Tematskog kompleksa (listopad 2005) da u ožujku 2006. godine učinimo aktualnom bar ovu jezičnu verziju.