|
| |
Osnovna cjelina 4: Institucije
stupnjevitog sistema EU
|
Pregled dosadašnjih cjelina |
U dosadašnjim
osnovnim cjelinama bavili smo se razvojem procesa integracija. Pri tome
se, naravno, nije radilo samo o pukim podacima, već i o objašnjavanju
nužnih činjenica, ali ne činjenica koje su same sebi svrha, već
činjenica na temelju kojih se mogu identificirati osnovna pitanja koja se
postavljaju u kontekstu bavljenja Europskom unijom. S druge strane,
cilj nam je bio i da se stekne prvi dojam o mogućim determinantama i
shemama
razvoja procesa integracija. Kako bismo sve to povezali, podsjetit ćemo se samo nekih rezultata.
Koje centralno pitanje i koje posebnosti EU smo upoznali? Zaključili
smo
|
|
Posebnosti EU |
 | da se kod EZUČ-a
(ECSC), EEZ-a (EEC), EZ-a (EC) i EU-a radi o sasvim novim i do sada
nepoznatim formama suradnje, |
| da se u okviru
ove suradnje može pronaći sasvim posebna koegzistencija
supranacionalnih i međudržavnih elemenata, |
| da se radi o
izuzetnom razvoju suradnje, od one koja je bila odvojena po
sektorima do sasvim opširne suradnje, te da je primjetan razvoj od
međudržavne do supranacionalne suradnje, |
| da se mnoge mjere
i namjere mogu realizirati tek sa zakašnjenjem od pa čak i nekoliko
desetljeća, |
| da se krug država-članica izuzetno povećao.
|
|
|
Predmet proučavanja Osnovne
cjeline 4 |
U ovoj Osnovnoj
cjelini posvetit ćemo se istom cilju, EU, ali ovaj put strukturi
institucija. Tako su na našoj listi pitanja na koje tražimo odgovore
prije svega što su to konkretne novosti u institucionalnom području i
koji su to supranacionalni, odnosno međudržavni elementi koji se mogu
identificirati. Nakon ovakvih razmišljanja možemo definirati tri cilja
Osnovne cjeline 4. Moramo, dakle,
|
|
Ciljevi Osnovne cjeline 4 |
| napraviti
pregled bitnih strukturalnih karakteristika EU, posebno onih koji EU označavaju kao supranacionalnu
organizaciju, dakle kao organizaciju koja se razlikuje od čistih,
već otprije poznatih međudržavnih veza, ali i od klasičnih
internacionalnih organizacija, |
| pozabaviti se
globalnim okvirom i enormnom kompleksnošću ove strukture. Što znači
da ne možemo ostati samo na supranacionalnoj razini, već moramo
pogledati i razinu država-članica i |
| istražiti
sva tri stupa EU. To znači ne baviti se samo Europskom zajednicom,
nego i zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (ZVSP/CFSP)
kao i suradnjom u područjima pravosuđa i unutarnje politike (SOPP/CJHA). Sve je ovo potrebno, pošto se struktura i "pravila igre"
izuzetno razlikuju u ovim područjima. |
[Početak
stranice] |
|
Zašto se moramo baviti svim razinama? |
Zbog čega se moramo baviti
svim ovim faktorima i razinama kada su već
supranacionalne razine EU-a dovoljno komplicirane?
Odgovor na to pitanje dat će sljedeći dijagram.
Dijagram pokazuje da se na
razini EU nalazi i nacionalna i subnacionalna razina i da obje sudjeluju u donošenju odluka.
Nacionalne vlade zastupljene su u Vijeću Europske unije
i u Europskom vijeću, dakle na najvažnijim mjestima, a subnacionalne vlade su zastupljene u Odboru regija, u
savezima i u Odboru za ekonomska i socijalan pitanja.
Osim toga, građani država-članica biraju zastupnike za
Europski parlament.
S druge strane, sasvim je
jasno da odluke EU i "zakoni" Unije direktno - jednako
kao nacionalni zakoni - vrijede u državama-članicama, i to u
sve većem kvantitativnom i kvalitativnom obimu. Sjetite
se da su vlade država tzv. EURO-zone same predale
nadležnost Europskoj uniji nad područjem koje je za
suverenitet jedne države jako važno - monetarna
politika!
Drugim riječima, tri
razine
su toliko isprepletene jedan s drugim da je neophodno promatrati ih i analizirati zajedno. Upravo iz ovih
razloga u znanstvenoj raspravi se govori o "EU-sistemu" ili
o "Stupnjevitom sistemu EU".
[Početak
stranice]
|
Stoga je Osnovna cjelina 4 podijeljena kako slijedi:
|
EU struktura 1: |
| U svom prvom koraku koncentrirat ćemo se na
supranacionu razinu, i to na njene pojedinačne
institucije, na njihov sastav, zadatke, međusobnu suradnju. Pri tome
će najprije biti riječi o institucionalnom trokutu Komisija - Vijeće
- Parlament. |
|
| EU struktura
2: |
| Promatrajući Sud i Europsko vijeće upotpunit ćemo sliku supranacionalne strukture. |
|
| EU struktura
3: |
| Drugi korak predstavlja značajne
strukturalne preduvjete i druge faktore određenja zajedničke
politike država-članica. Dakle, radi se o nacionalnoj razini.
|
|
| EU struktura
4: |
| Konačno, pozabavit ćemo se i drugim
i trećim stupom EU, zajedničkom vanjskom i sigurnosnom
politikom, kao i suradnjom u području pravosuđa i unutarnje politike.
Koja su centralna tijela i na koji način ona funkcioniraju, kako izgleda
raspodjela zadataka između Unije i država-članica, kakvi su modusi
odlučivanja u EU u odnosu na Europsku zajednicu te kako izgleda
raspodjela, odnosno preklapanje zadataka iz druga dva stupa s onima
iz prvog stupa. To su ta centralna pitanja o kojima će biti
riječi u ovom dijelu Osnovne cjeline. |
|
|
Bilanca: |
| Konačno, pokušat ćemo sistematski
obraditi najvažnije karakteristike strukture EU. |
|
[Autor: Prof. Dr. Wolfgang
Schumann]
[Početak
stranice]
|
