|
Posebnosti institucionalne strukture EU |
Analiziranje novosti u institucionalnoj strukturi EU najvažniji je
dio Osnovne cjeline 4. Već do sada smo otkrili mnogo posebnosti u
ovom području. Sjetite se sastava institucija kao što su Vijeće
ministara, Komisija ili Europski parlament i njihovih međusobnih
veza. Za ovakve institucije do sada u povijesti nije postojao
primjer. Ili, pomislite na jedinstvenu konstrukciju stupnjevitog
sistema EU.
|
|
i razlozi ovih posebnosti |
U tom smislu susreli smo se i sa
razlozima za ovako čudnu i jedinstvenu konstrukciju institucija. Radi
se, naime, o velikoj mjeri funkcionalnih prisila koje upućuju i
prisiljavaju na suradnju, s jedne strane. S druge strane postoje
različite pretpostavke država-članica o tome kako bi trebala izgledati suradnja unutar EU (međudržavna - supranacionalna). Oba ova faktora
zajedno pridonijela su razvoju najrazličitijih
institucionalno-proceduralnih konstrukcija u različitim političkim
područjima, pa ih tako možemo smatrati odgovornima za kompleksnost
sistema EU. |
|
Analiza 2. i 3.
stupa |
Da bismo
upotpunili naše dosadašnje spoznaje koje počivaju na analizi stupa
Europske zajednice, moramo se fokusirati i na druga dva stupa Unije,
naime na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (ZVSP/CFSP) u
drugom i na suradnju u području pravosuđa i unutarnje politike (SOPP/CHJA) u trećem stupu.
|
|
Dopuna slike institucionalne strukture i
dinamike procesa integracija |
Oba područja
predstavljaju važne značajke nacionalnog suvereniteta. To je sigurno i
razlog zašto su tek Ugovorom iz Maastrichta, dakle nakon desetljeća suradnje
u području Europske zajednice ali i izvan stupa Europske zajednice,
preuzete kao polja suradnje u sklopu Unije, i to u sasvim odvojenim
institucionalnim i proceduralnim pravilima. Baš zbog toga je jako važno
da se ovdje analiziraju, jer ćemo samo tako imati potpunu sliku o
institucionalnoj strukturi EU i dinamici procesa integracija. |
