Europska unija

EU kao stupnjeviti sistem

Problemi prilikom određivanja nacionalne razine

Ipak, analiza nacionalne razine je teška i to zbog toga što je potrebno precizno definirati što sve spada u "nacionalnu razinu" i na koje se aktere, strukture i faktore određenja politike Unije mora obratiti pažnja. No ni u kom slučaju ne želimo, niti moramo istraživati svaki politički sistem svih 25 država-članica pojedinačno, dovoljno je da analiziramo elemente koji sudjeluju u odlukama i provedbi politike Unije.

Analiza nacionalne razine je teška i zbog toga što je potrebno sve ove faktore sistematizirati tako da cijela slika ima neki smisao, da bi konačno bile prepoznatljive razlike između pojedinačnih zemalja.

Pregled: Faktori određenja politike EU i država-članica (nacionalna razina)



Relativno stabilni i relativno promjenjivi faktori

Jedan pokušaj rješavanja ovog problema prikazan je na dijagramu. Da bi se sistematski obradili faktori određenja, napravljena je podjela između, s jedne strane, relativno stabilnih faktora, što znači faktora do čije promjene rijetko dolazi ili ako se ipak događa promjena tih faktora ona je veoma dugoročna, i s druge strane, faktora koji su podložni izuzetno kratkoročnim promjenama. Analitički smisao ovakve podjele jasan je sam po sebi. Zbog čega onda praviti još jednu podjelu na osnovu specifičnosti zemalja i političkih područja?


 

Faktori političkih područja i faktori specifični za pojedinačne države-članice

[Početak stranice]
 

Analitički razlozi podjele

Što znači prenošenje nadležnosti na Zajednicu? To znači da se, i kada postoje razlike među pojedinačnim faktorima u različitim zemljama, u nekim područjima, ipak, može postići velika mjera razumijevanja i suradnje, i to u smislu prihvaćanja masivnih akcija države u poljoprivredi. Dakle, riječ je o zajedničkoj agrarnoj politici, koja nije sasvim slučajno od samih početaka izabrana kao jedno od prvih polja u kojem je došlo do suradnje i polja koje pokazuje veoma jak supranacionalni karakter. Dobar primjer za specifične razlike u nekim područjima politike predstavlja socijalna politika. Na ovom polju suradnja je počela tek krajem 80-ih godina i dalje ima veoma izražen međudržavni karakter.

Relativno stabilni faktori specifični za pojedinačne države-članice

Različite pretpostavke u osnovnom odnosu prema Uniji

Koliko razlika može postojati u osnovnom odnosu prema Zajednici, tj. u pretpostavkama o tome kako bi trebala izgledati institucionalna struktura i suradnja unutar EZ-a te u kojem smjeru bi se trebale kretati težnje - prema međudržavnoj ili prema supranacionalnoj suradnji - sve to pokazuje primjer Velike Britanije i Danske s jedne strane, i Njemačke i Italije s druge. Ovakve razlike igraju veoma važnu ulogu u rješavanju osnovnih pitanja unutar EU i pri svakoj reviziji Ugovora, i kao što je navedeno u Osnovnoj cjelini 3, od posljednjeg proširenja na istok još su više izražene.

Ostali relativno stabilni faktori specifični za pojedinačne države-članice

[Početak stranice]
 

Relativno stabilni faktori u specifičnim područjima

Želim biti kratak i kod obrade relativno stabilnih faktora u specifičnim područjima. Usporedno istraživanje sistema u posljednjim godinama veoma intenzivno se bavilo odnosima između aktera u pojedinačnim područjima i tzv. političkim mrežama, te je ustanovljeno da ovi odnosi imaju veoma veliki utjecaj na političku produkciju u određenom području, tj. u politici koja se tiče Europske zajednice. To je jasno dokazano u jednoj studiji koja se bavi EU-politikom o zaštiti okoliša. Hoće li i u kojoj mjeri doći do konkretiziranja i provedbe politike Europske zajednice u jednom specifičnom području ovisi umnogome o kompatibilnosti politike aktera koji su uključeni.

Ideologije vezane za specifična područja — dakle osnovne predodžbe zemalja-članica o tome kako treba izgledati politika EU u određenoj području - imaju značaj u tolikoj mjeri koliko i činjenica da države-članice u sklopu ovih ideologija pronalaze dodirne tačke za ostvarivanje kooperacije, i to dodirne tačke koje su toliko jake da se, unatoč gravirajućim razlikama, države-članice odlučuju na ovu suradnju. Primjeri su agrarna politika, na koju smo već ukazivali i s tim povezan program slobodnog tržišta, kod kojeg je Velika Britanija, usprkos neželjenom ukidanju procesa jednoglasnog odlučivanja, ipak bila spremna sudjelovati, i to iz razloga što se ideologija projekta, tj. slobodna tržišna privreda i stvaranje zdrave konkurencije uopće, slaže sa pretpostavkama britanske politike.

Relativno promjenjivi faktori

Time dolazimo i do relativno promjenjivih faktora. Čini se da za ove faktore nisu potrebna dodatna objašnjenja. Promjene vlada u Velikoj Britaniji, Francuskoj ili Njemačkoj u drugoj polovici 90-ih godina veoma su utjecale na politiku Europske zajednice. To su ti relativno promjenjivi faktori. Radi se, naime, o trenutnim razlikama u predstavama pojedinačnih vlada o europskoj politici, o aktualnim raspoloženjima i mišljenjima građana neke od država-članica, o trenutnoj ekonomskoj situaciji, dakle o svim trenutnim, lako promjenjivim faktorima koji mogu imati utjecaja na odnose između razina odlučivanja.