|






| |
Osnovna cjelina 2: Analiza procesa
integracija (I): Od EZUČ-a (ECSC) do Ugovora iz Maastrichta
Ciljevi i ključna pitanja
|
Dugoročna perspektiva kao preduvjet za
razumijevanje EU-a |
Činjenica da su
dvije od pet osnovnih cjelina (Osnovna cjelina 2 i 3) Tematskog kompleksa
posvećena razvoju EU, a da se druge dvije (Osnovna cjelina 4 i 5) bave
proširenjem pri kojem dugoročna vremenska perspektiva igra veoma važnu
ulogu, mogla bi vas navesti na zaključak da je autor s nekom
namjerom suviše pozornosti posvetio povijesnim razvojima, a aktualne
događaje veoma šturo opisao. Ovakav dojam bio bi pogrešan.
Težište cjelokupnog Tematskog
kompleksa je želja da se na korisnika prenese osnovno
razumijevanje EU, koje neće biti iskorišteno samo za razumijevanje i
analiziranje događaja do listopada 2005. godine, koja su predstavljena u
sklopu ovog Tematskog kompleksa, nego će biti korištena i u budućnosti
za samostalno razumijevanje, analiziranje i procjenjivanje događaja. Za
ostvarenje ovog cilja dugoročna perspektiva predstavlja prvi
preduvjet
za razumijevanje EU. Samo na taj način moguće je shvatiti i objasniti
najvažnije karakteristike koje su dovele do pomaka, ali i do kriza u
prošlosti i koje će biti odgovorne za iste stvari u sadašnjosti i
budućnosti. Zbog toga osnovne cjeline 2 i 3 ne nose naslov "Povijest
EU", nego "Analiza procesa integracija". |
|
Ključno pitanje za analizu |
Analiza počinje identificiranjem osnovnih pitanja, koja se
postavljaju u vezi s integracijskim procesom. Koja su to osnovna
pitanja u odnosu na razvoj EU? To je, bez sumnje, na određen način
i pitanje kako je moguće da nacionalne države koje su još prije nekoliko
desetljeća vodile rat jedna protiv druge uspostave suradnju na gotovo
svim poljima, pa čak i da imaju zajedničku monetu! Ovo nas treba
pratiti kao ključno pitanje. |
|
Pregled osnovnih cjelina 2 i 3 |
Kako će to
izgledati? Najprije vam želim prezentirati podatke kronološkim redom, ali se pri pregledu tog 55-godišnjeg razvoja neću
ograničiti samo na prezentiranje činjenica i podataka, već će riječi
biti i o važnim pitanjima i mogućim uzročno-posljedičnim vezama.
Osim toga, u sklopu cjelina 2 i 3, uz analitičke obrade pojedinačnih etapa,
poseban je dio - izvan kronološkog pregleda - posvećen analizi faktora
određenja.
Ovdje spada pregled cjelokupnog razvoja u formi četiri dijagrama (pregled).
Ovaj će pregled naglasiti neka važna pitanja. Tu je i 'Međubilanca' na
kraju Osnovne cjeline 2, veoma opširan dio Osnovne cjeline 3, koji se tiče
posljedica i razloga francuskog i nizozemskog "ne" izglasanog na
referendumima 2005. godine. Iz svega ovoga izvedena je sljedeća
struktura osnovnih cjelina 2 i 3: |
Struktura osnovnih cjelina 2 i 3:
Osnovna cjelina 2:
Analiza procesa integracija (I) — Od EZUČ-a (ECSC) do Ugovora iz Maastrichta
 |
Pregled:
Proces integracija 1951-2005 - Linije
razvoja i pitanja |
 | Etapa
1: Od kraja Drugog svjetskog rata do Europske zajednice za ugljen i čelik EZUČ (ECSC) |
 |
Etapa 2: Od EZUČ-a (ECSC) do osnivanja Europske ekonomske zajednice (EEC) |
 | Etapa
3: Od EEZ-a (EEC) do Zajedničkih europskih akata (ZEA) / SEA |
 | Etapa
4: Od ZEA (SEA) do osnivanja Europske unije |
 | Međubilanca:
Faktori određenja i shema razvoja procesa integracija |
Osnovna cjelina 3:
Analiza procesa integracija (II) - Od Ugovora iz Amsterdama do referenduma u
Francuskoj i Nizozemskoj
 |
Etapa 5: Od
Ugovora iz
Maastrichta do Ugovora iz Amsterdama |
 |
Etapa
6: Ugovor iz Nice |
 |
Etapa
7: Od Konventa do procesa ratifikacije Ustava |
 |
Etapa
8: Razlozi i posljedice francuskog i nizozemskog "NE" |
 |
Bilanca: Doprinos
analizi procesa integracija |
[Autor: Prof. Dr. Wolfgang Schumann]
[Početak
stranice]
|