Dugoročna perspektiva kao preduvjet za razumijevanje EU-a

Činjenica da su dvije od pet osnovnih cjelina (Osnovna cjelina 2 i 3) Tematskog kompleksa posvećena razvoju EU, a da se druge dvije (Osnovna cjelina 4 i 5) bave proširenjem pri kojem dugoročna vremenska perspektiva igra veoma važnu ulogu, mogla bi vas navesti na zaključak da je autor s nekom namjerom suviše pozornosti posvetio povijesnim razvojima, a aktualne događaje veoma šturo opisao. Ovakav dojam bio bi pogrešan. 

Težište cjelokupnog Tematskog kompleksa je želja da se na korisnika prenese osnovno razumijevanje EU, koje neće biti iskorišteno samo za razumijevanje i analiziranje događaja do listopada 2005. godine, koja su predstavljena u sklopu ovog Tematskog kompleksa, nego će biti korištena i u budućnosti za samostalno razumijevanje, analiziranje i procjenjivanje događaja. Za ostvarenje ovog cilja dugoročna perspektiva predstavlja prvi preduvjet za razumijevanje EU. Samo na taj način moguće je shvatiti i objasniti najvažnije karakteristike koje su dovele do pomaka, ali i do kriza u prošlosti i koje će biti odgovorne za iste stvari u sadašnjosti i budućnosti. Zbog toga osnovne cjeline 2 i 3 ne nose naslov "Povijest EU", nego "Analiza procesa integracija". 

Ključno pitanje za analizu

Analiza počinje identificiranjem osnovnih pitanja, koja se postavljaju u vezi s integracijskim procesom. Koja su to osnovna pitanja u odnosu na razvoj EU? To je, bez sumnje, na određen način i pitanje kako je moguće da nacionalne države koje su još prije nekoliko desetljeća vodile rat jedna protiv druge uspostave suradnju na gotovo svim poljima, pa čak i da imaju zajedničku monetu! Ovo nas treba pratiti kao ključno pitanje.

Pregled osnovnih cjelina 2 i 3

Kako će to izgledati? Najprije vam želim prezentirati podatke kronološkim redom, ali se pri pregledu tog 55-godišnjeg razvoja neću ograničiti samo na prezentiranje činjenica i podataka, već će riječi biti i o važnim pitanjima i mogućim uzročno-posljedičnim vezama. Osim toga, u sklopu cjelina 2 i 3, uz analitičke obrade pojedinačnih etapa, poseban je dio - izvan kronološkog pregleda - posvećen analizi faktora određenja.
Ovdje spada pregled cjelokupnog razvoja u formi četiri dijagrama (pregled). Ovaj će pregled naglasiti neka važna pitanja. Tu je i 'Međubilanca' na kraju Osnovne cjeline 2, veoma opširan dio Osnovne cjeline 3, koji se tiče posljedica i razloga francuskog i nizozemskog "ne" izglasanog na referendumima 2005. godine. Iz svega ovoga izvedena je sljedeća struktura osnovnih cjelina 2 i 3: