Zbog čega se bavimo Europskom unijom?

U sklopu ove Osnovne cjeline 1 tematskog kompleksa o Europskoj uniji (EU) najprije ćemo malo vremena posvetiti osnovnim razmišljanjima o predmetu, dakle o onome o čemu želimo govoriti - o političkom sistemu EU. Zbog čega se uopće bavimo Europskom unijom, što je to što nju čini zanimljivom i važnom? Koji su to posebni izazovi pred kojima ćemo stajati pri rasvjetljavanju ove sasvim neobične tvorevine, koja ne spada ni u znanstveno-političku disciplinu istraživanja usporedbe sistema ni u disciplinu međunarodni odnosi, s obzirom na to da istodobno pokazuje karakteristike i nacionalnog političkog sistema i međunarodne politike.

Izuzetan praktičan značaj

Prva točka koja EU čini tako zanimljivom je njen izuzetno praktičan značaj; činjenica da ne samo politika i ekonomija, nego i svakodnevica, barem u državama-članicama, ovise o Europskoj uniji u sve više područja i pokazuju takve osobine koje upućuju na to da će tako i u budućnosti ostati. Primjer za ovakav razvoj je uvođenje eura u gotovinsko plaćanje u državama-članicama od 1. 1. 2002. godine! To je u međuvremenu otišlo tako daleko da shvaćanje političkog sistema jedne države-članice više nije moguće bez spoznaje o pripadnosti EU. Važne odluke sve se više prenose iz glavnih gradova država-članica u Bruxelles.

Važan međunarodni akter

Potom, EU je važan akter u međunarodnoj politici, npr. tijekom pregovora u okviru WTO-a (World Trade Organisation/Svjetska trgovinska organizacija, www.wto.org).

Primjer uspjelog rješavanja konflikta mirnim putem

Treće, EU budi veliki interes kao uspjeli eksperiment mirnog rješavanja konflikta, što je aspekt koji je, posebno kod mlađe generacije, malo izgubljen iz vida. Zbog toga ovdje treba podsjetiti da su države koje danas veoma intenzivno surađuju jedna s drugom, koje su napravile zajedničke institucije i koje odnedavno imaju zajedničku monetu, prije 60 godine bile ljuti ratni neprijatelji! To znači da bi nam bavljenje ovim procesom prelaska od rata do suradnje moglo dati uvid u preduvjete za mirnu kooperaciju.

Potpuno novi predmet istraživanja

Ono što je u svakom slučaju bitno napomenuti je da EU za politologiju predstavlja svakako izuzetno interesantan predmet istraživanja. EU se nalazi na veoma uskoj granici između disciplina istraživanja sistema i međunarodne politike. Kroz samo njeno postojanje počinju se topiti granice između ovih disciplina.

Brze promjene ustavno-pravnih okvira i članstva povezuju se s cijelom lepezom veoma interesantnih teoretskih pitanja kao što su: Koji su uzroci ovih promjena? U kojem pravcu vode takve promjene? Na koji način se ovi procesi mogu analitički i konceptualno objasniti?

[Početak stranice]

Poteškoće i izazovi pri bavljenju Europskom unijom
 

EU kao nova institucija

Ovim dolazimo do pitanja koji su to posebni izazovi pred kojim stojimo prilikom pokušaja da razumijemo i analiziramo Europsku uniju. Što preispitivanje Europske unije čini tako teškim? Pokušajmo neke točke rasvijetliti na primjeru sljedeća tri dijagrama.



Najprije, kako možete vidjeti iz dijagrama, riječ je o potpuno novim institucijama koje nam nisu poznate ni iz nacionalne države niti iz međunarodne politike, a koje opet surađuju na način koji nema nekog ranije utvrđenog primjera i koje su podložne stalnim promjenama. Imati pregled samo nad ovim institucijama izuzetno je komplicirano.

EU kao stupnjeviti sistem

Međutim, to nije dovoljno. Iz sljedećeg dijagrama jasno nam je da se u EU ne radi samo o nekoliko institucija koje su nam nepoznate iz nacionalnih država, već je riječ o stupnjevitom sistemu s tri razine:

• supranacionalna razina s novoosnovanim tijelima;
• razina država-članica, na kojem nisu samo vlade država-članica važni igrači nego i parlamenti, savezi, stranke;
• razina regija.

Tek sve ove razine zajedno čine EU, određuju njenu politiku i pravac razvoja. Pomislite samo na parlamentarne diskusije o europskoj politici koje u zemljama kao što je Velika Britanija ili Danska imaju centralnu ulogu. Ili, pomislite na regionalnu ili dijelom i na agrarnu politiku koje se bez suradnje regionalnih jedinica uopće ne bi mogle provesti.

[Početak stranice]

Tri stupa EU

To, međutim, nije sve kako se može vidjeti i iz sljedećeg dijagrama. Kompleksni stupnjeviti sistem, kojim smo se upravo bavili, na različite se načine manifestira u ukupno tri područja.

Prvi stup: EZ

Najvažnije i najopširnije područje predstavlja Europska zajednica, čije su nadležnosti izuzetno proširene ugovorima iz Maastrichta i Amsterdama  te konačno iz Nice. Ovdje se, dakle, radi o razvoju koji je neophodno detaljnije obraditi i kojim ćemo se još iscrpno pozabaviti.

Drugi stup: ZVSP (CFSP)

Drugo područje, zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP) dovodi na zajedničku ugovornu osnovu vanjsko-političku suradnju, koja se prakticira od početka 70-ih godina izvan Europske zajednice, a među pojedinačnim državama i izvan Ugovora o EZ-u.

Treći stup: SOPP (CJHA)

Treće područje čini, opet, dogovorena suradnja između država-članica, a izvan Ugovora o Europskoj zajednici u područjima pravosuđa i unutarnje politike. Zajedničkim institucijama (Vijeće, Komisija, Europski parlament, Europski sud) i sveobuhvatnim katalogom ciljeva moguće je djelomice obuhvatiti ove različite dijelove Unije. Ipak, modusi i načini odlučivanja te težina i važnost pojedinačnih institucija i aktera veoma se razlikuju.

[Početak stranice]

Doprinos analizi EU

Razumijevanje politike na početku 21. stoljeća

Nakon ovog kratkog pregleda, koji vas, nadamo se, nije prestrašio, jasno je koji su to sve izazovi i poteškoće s kojima se susrećemo baveći se Europskom unijom. Naravno, postavlja se pitanje što nam to zapravo donosi i s kojim se ciljem trebamo izlagati ovom izuzetnom intelektualnom naporu. S jedne strane, upoznat ćete organizaciju koja danas toliko utječe na naš svakodnevni život i bez čijeg poznavanja nećete moći shvatiti politiku čak ni unutar svoje države.

Upoznavanje s fenomenom "vladavine izvan nacionalne države"

Jedan sasvim centralni aspekt je da upoznate politiku u njenoj institucionalnoj, procesualnoj i sadržajnoj dimenziji, i to onakvu kakva nas ona danas sve više i više susreće, naime bez jasne podjele između "unutarnje" i "vanjske" politike, protežući se između različitih razina i pokazujući izuzetan stupanj kompleksnosti. Upoznat ćete novi fenomen "vladanja s one strane nacionalne države" s kojim se još i politologija baš ne snalazi. Ne snalazi se zbog toga što se tim fenomenom dovode u pitanje tradicionalne granice između discipline usporednog istraživanja sistema s jedne i discipline međunarodnih odnosa s druge strane. 

Naravno, pri tome se ne radi o fenomenu koji je ograničen na EU. I u drugim funkcionalnim ili regionalnim područjima može se zabilježiti dosta "promjena pravila" u području internacionalne politike, a usporedno istraživanje sistema sukobljava se s činjenicom da se nacionalna država sve manje promatra kao neopozivi politički centar odlučivanja, koji jedini preuzima autoritativno određivanje vrijednosti. Ovako gledano, bavljenje EU-om vodi vas i do novog problema, prema aktualnoj osnovnoj problematici politike i politologije, i to u okolini koja je sklona dramatičnom mijenjanju.