|
Zbog čega se bavimo Europskom unijom? |
U sklopu ove
Osnovne cjeline 1 tematskog kompleksa o Europskoj uniji (EU) najprije
ćemo malo vremena posvetiti osnovnim
razmišljanjima o predmetu, dakle o onome o čemu želimo govoriti - o političkom sistemu EU. Zbog čega se uopće bavimo Europskom
unijom, što je to što nju čini zanimljivom i važnom? Koji su to
posebni izazovi pred kojima ćemo stajati pri rasvjetljavanju ove sasvim
neobične tvorevine, koja ne spada ni u znanstveno-političku disciplinu
istraživanja usporedbe sistema ni u disciplinu međunarodni
odnosi, s obzirom na to da istodobno pokazuje karakteristike i nacionalnog političkog sistema i međunarodne politike. |
|
Izuzetan praktičan značaj |
Prva točka koja
EU čini tako zanimljivom je njen izuzetno praktičan značaj;
činjenica da ne samo politika i ekonomija, nego i svakodnevica,
barem u državama-članicama, ovise o Europskoj uniji u sve više
područja
i pokazuju takve osobine koje upućuju na to da će tako i u budućnosti ostati. Primjer
za ovakav razvoj je uvođenje eura u gotovinsko plaćanje u
državama-članicama od 1. 1. 2002. godine! To je u međuvremenu otišlo tako
daleko da shvaćanje političkog sistema jedne države-članice više nije
moguće bez spoznaje o pripadnosti EU. Važne odluke sve se više prenose
iz glavnih gradova država-članica u Bruxelles. |
|
Važan međunarodni akter |
Potom, EU je
važan akter u međunarodnoj politici, npr. tijekom pregovora u okviru
WTO-a (World Trade Organisation/Svjetska trgovinska organizacija,
www.wto.org). |
|
Primjer uspjelog rješavanja konflikta mirnim putem |
Treće, EU budi
veliki interes kao uspjeli eksperiment mirnog rješavanja konflikta, što
je aspekt koji je, posebno kod mlađe generacije, malo izgubljen iz vida.
Zbog toga ovdje treba podsjetiti da su države koje danas veoma
intenzivno surađuju jedna s drugom, koje su napravile zajedničke
institucije i koje odnedavno imaju zajedničku monetu, prije 60 godine
bile ljuti ratni neprijatelji! To znači da bi nam bavljenje ovim
procesom prelaska od rata do suradnje moglo dati uvid u preduvjete za
mirnu kooperaciju. |
|
Potpuno novi predmet istraživanja |
Ono što je u
svakom slučaju bitno napomenuti je da EU za politologiju predstavlja
svakako izuzetno interesantan predmet istraživanja.
EU se nalazi na veoma uskoj granici između
disciplina istraživanja sistema i međunarodne politike. Kroz samo
njeno postojanje počinju se topiti granice između ovih disciplina.
Brze promjene ustavno-pravnih
okvira i članstva povezuju se s cijelom lepezom veoma interesantnih
teoretskih pitanja kao što su: Koji su uzroci ovih promjena? U
kojem pravcu vode takve promjene? Na koji način se ovi procesi mogu
analitički i konceptualno objasniti? [Početak
stranice] |
|
Poteškoće
i izazovi pri bavljenju Europskom unijom
|
|
EU kao nova institucija |
Ovim dolazimo do
pitanja koji su to posebni izazovi pred kojim stojimo prilikom pokušaja
da razumijemo i analiziramo Europsku uniju. Što preispitivanje Europske
unije čini tako teškim? Pokušajmo neke točke rasvijetliti na primjeru
sljedeća tri dijagrama.
Najprije, kako možete vidjeti iz
dijagrama, riječ je o potpuno novim institucijama koje nam nisu poznate
ni iz nacionalne države niti iz međunarodne politike, a koje opet surađuju na način koji nema nekog ranije utvrđenog primjera i koje su
podložne stalnim promjenama. Imati pregled samo nad ovim institucijama
izuzetno je komplicirano. |
|
EU kao stupnjeviti sistem |
Međutim, to nije
dovoljno. Iz sljedećeg dijagrama jasno nam je da se u EU ne radi
samo
o nekoliko institucija koje su nam nepoznate iz nacionalnih država, već
je riječ o stupnjevitom sistemu s tri razine:
 | supranacionalna razina s
novoosnovanim tijelima; |
| razina država-članica, na kojem nisu
samo vlade država-članica važni igrači nego i parlamenti, savezi,
stranke; |
| razina regija. |
Tek sve ove
razine zajedno čine EU, određuju njenu politiku i pravac razvoja. Pomislite
samo na parlamentarne diskusije o europskoj politici koje u zemljama kao
što je Velika Britanija ili Danska imaju centralnu ulogu. Ili, pomislite
na regionalnu ili dijelom i na agrarnu politiku koje se bez suradnje
regionalnih jedinica uopće ne bi mogle provesti. [Početak
stranice] |
|
Tri stupa EU |
To, međutim,
nije sve kako se može vidjeti i iz sljedećeg dijagrama. Kompleksni
stupnjeviti sistem, kojim smo se upravo bavili, na različite se načine
manifestira u ukupno tri područja.
 |
|
Prvi stup: EZ |
Najvažnije i
najopširnije područje predstavlja Europska zajednica, čije su nadležnosti
izuzetno proširene ugovorima iz Maastrichta i Amsterdama te konačno iz Nice. Ovdje se, dakle, radi o razvoju koji je neophodno detaljnije
obraditi i kojim ćemo se još iscrpno pozabaviti. |
|
Drugi stup: ZVSP (CFSP) |
Drugo područje,
zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP) dovodi na zajedničku
ugovornu osnovu vanjsko-političku suradnju, koja se prakticira od
početka 70-ih godina izvan Europske zajednice, a među pojedinačnim
državama i izvan Ugovora o EZ-u. |
|
Treći stup: SOPP (CJHA) |
Treće
područje
čini, opet, dogovorena suradnja između država-članica, a
izvan Ugovora o
Europskoj zajednici u područjima pravosuđa i unutarnje politike.
Zajedničkim institucijama (Vijeće, Komisija, Europski parlament,
Europski sud) i sveobuhvatnim katalogom ciljeva moguće je djelomice
obuhvatiti ove različite dijelove Unije. Ipak, modusi i načini
odlučivanja te težina i važnost pojedinačnih institucija i aktera
veoma se
razlikuju.
[Početak stranice] |
|
Doprinos analizi EU |
|
Razumijevanje politike na početku 21.
stoljeća |
Nakon ovog
kratkog pregleda, koji vas, nadamo se, nije prestrašio, jasno je koji su
to sve izazovi i poteškoće s kojima se susrećemo baveći se Europskom
unijom. Naravno, postavlja se pitanje što nam to zapravo donosi i s
kojim se ciljem trebamo izlagati ovom izuzetnom intelektualnom naporu.
S jedne strane, upoznat ćete organizaciju koja danas toliko utječe na
naš svakodnevni život i bez čijeg poznavanja nećete moći shvatiti politiku čak ni unutar svoje države. |
|
Upoznavanje s fenomenom "vladavine izvan
nacionalne države" |
Jedan sasvim
centralni aspekt je da upoznate politiku u njenoj institucionalnoj,
procesualnoj i sadržajnoj dimenziji, i to onakvu kakva nas ona danas sve više
i više susreće, naime bez jasne podjele između "unutarnje" i "vanjske"
politike, protežući se između različitih razina i
pokazujući izuzetan stupanj kompleksnosti.
Upoznat ćete novi fenomen "vladanja s one
strane nacionalne države" s kojim se još i politologija baš ne snalazi.
Ne snalazi se zbog toga što se tim fenomenom dovode u pitanje
tradicionalne granice između discipline usporednog istraživanja sistema
s jedne i discipline međunarodnih odnosa s druge strane.
Naravno,
pri tome se ne radi o fenomenu koji je ograničen na EU. I u drugim
funkcionalnim ili regionalnim područjima može se zabilježiti dosta
"promjena pravila" u području internacionalne politike, a usporedno
istraživanje sistema sukobljava se s činjenicom da se nacionalna
država sve manje promatra kao neopozivi politički centar odlučivanja,
koji jedini preuzima autoritativno određivanje vrijednosti. Ovako
gledano, bavljenje EU-om vodi vas i do novog problema, prema aktualnoj
osnovnoj problematici politike i politologije, i to u okolini koja je
sklona dramatičnom mijenjanju. |
