Evropska unija

Zemlje zapadnog Balkana najvažnija su ciljna regija Obrazovnog servera. S obzirom na to da je između zaključenja redakcije originalne verzije Tematskog kompleksa (oktobar 2005) i njegovog prevoda (mart 2006) prošlo skoro pola godine te na to da je u toku ovih pola godine došlo do izuzetno interesantnog i značajnog razvoja, a u vezi sa ovom regijom, odlučili smo se da Tematskom kompleksu dodamo i kratki pregled ovog perioda.

Zbog vremenskog, a i budžetskog ograničenja (raspolažemo sa veoma ograničenim budžetom za prevod) ovaj dio ne može biti opširan. Tako da mnogo više podsjeća na listu linkova sa komentarima, koja bi trebalo da Vam omogući da se uz pomoć izvora sa interneta upoznate sa razvojem u posljednjih šest mjeseci, te da taj razvoj pratite i u budućnosti.
Počećemo sa nekoliko osnovnih informacija o odnosu EU-a i zemalja zapadnog Balkana. Uz njihovu pomoć ćete biti u mogućnosti da aktuelni razvoj sagledate i ocijenite u nešto široj perspektivi.

Prva indicija koja ukazuje na to da je EU naučio nešto iz ratova na Balkanu i iz posljednjeg rata na Kosovu je osnivanje Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope 1999. godine.  Osnovna ideja ovog Pakta: Međunarodna zajednica nudi regiji dugoročnu pomoć i samim tim otvara perspektivu za integraciju u euro-atlantske strukture.

[Početak stranice]

Zbog vremenskog, a i budžetskog ograničenja (raspolažemo sa veoma ograničenim budžetom za prevod) ovaj dio ne može biti opširan. Tako da mnogo više podsjeća na listu linkova sa komentarima, koja bi trebalo da Vam omogući da se uz pomoć izvora sa interneta upoznate sa razvojem u posljednjih šest mjeseci, te da taj razvoj pratite i u budućnosti.
Počećemo sa nekoliko osnovnih informacija o odnosu EU-a i zemalja zapadnog Balkana. Uz njihovu pomoć ćete biti u mogućnosti da aktuelni razvoj sagledate i ocijenite u nešto široj perspektivi.

Ukoliko obratimo pažnju na svoj model za analizu, moramo konstatovati da motivi označeni kao „nacionalni interesi“ igraju veoma značajnu ulogu u ovom procesu. Francuska i Holandija su, nakon odbijana Ustava EU-a na referendumima, jako skeptične po pitanju mogućeg pristupanja zemalja zapadnog Balkana. Ovakva konstelacija stvari, a o tome će biti riječi i nešto kasnije, posljednjih je mjeseci bila sve očitija.
Može se i dalje računati s tim da će otpor prema proširenju EU-a, do kojeg dolazi zbog različitih faktora unutar nacionalnih političkih sistema, i dalje igrati veliku ulogu i u velikoj mjeri uticati na dalji razvoj s obzirom na modus odlučivanja po kojem je za pristupanje nove članice potrebna jednoglasna odluka

Kako smo ukratko nagovijestili u posljednjem dijelu, u oktobru 2005. počeli su pregovori o pristupanju sa Hrvatskom. Ovi pregovori su u posljednje vrijeme mnogo napredovali, a propraćeni su vrlo dobrom ponudom na internetu, koju priprema pregovarački tim na hrvatskom i engleskom jeziku. Tamo se mogu dobiti informacije o trenutnom stanju pregovora, ali i o strukturi pregovaračkog procesa, sastavu tijela koja sudjeluju u pregovorima i njihovim međusobnim vezama. Pored toga, stranica Predstavništva Evropske komisije u Hrvatskoj, gdje se isto mogu naći informacije na engleskom i hrvatskom jeziku, predstavlja izuzetno dobru polaznu tačku u pretraživanju internata o ovoj temi.

17.12.2005: Evropsko vijeće saglasilo se sa stavom Komisije

[Početak stranice]

Početak je pregovora o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i EU-a prolongiran. Razlog za to bilo je odbijanje policijske reforme od strane Republike Srpske, što je, opet, sa stanovišta Brisela bilo neophodno. Pregovori su konačno započeli u novembru 2005. godine. Detaljne i aktuelne informacije o toku pregovora, kao i o politici EU-a možete naći na web-stranici Direkcije za evropke integracije Ministarstva vanjskih poslova BiH, i to na bosanskom i engleskom jeziku.