Themenkomplex EU: Grundkurs 5

Sasvim je jasno da je proširenje samo po sebi izuzetno kompleksna tema. Ovdje se ne radi samo o EU-u i njenim državama-članicama, već i o osnovnim pitanjima izgradnje odnosa između evropskih zemalja nakon konflikta Istok-Zapad, o stabilizaciji i unutarnjem poretku zemalja srednje i istočne Evrope, te o još mnogo drugih, važnih tema. S obzirom na sve gore navedeno, pokušaj da se napravi potpun pregled ove teme bio bi od samog početka osuđen na propast.

Međutim, cjelovitost i potpunost se uopšte ne mora postići, jer u okviru ovog Osnovnog kursa imamo cilj koji se može uporediti sa našom analizom razvoja EU-a. Dakle, cilj nam je da Vam na osnovu pregleda dosadašnjeg razvoja procesa integracija i osnovnog razumijevanja najvažnijih aspekata tog razvoja, kao što su različiti faktori uticaja ili pogonske snage procesa integracija, ponudimo model koji kasnije, kada informacije koje nudi ovaj Osnovni kurs ili Tematski kompleks budu zastarjele, možete iskoristiti kako biste samostalno pratili procese vezane za proširenje EU-a.

[Početak stranice]

Struktura Osnovnog kursa 5

Kakvo znanje, koja pomoćna sredstva i koji instrumenti su nam potrebni kako bismo dostigli ovaj cilj?

Model za analizu procesa proširenja

Prije svega, potreban nam je okvir za analizu, model koji će nam pomoći da shvatimo kompleksnu realnost i da odlučimo na koje informacije bi trebalo da obratimo pažnju, koje su najvažnije tačke i najvažniji faktori koji utiču na proces proširenja.

Potom nam je potrebno znanje, odnosno poznavanje tih važnih faktora koje ćemo onda sagledati u tri koraka.

Faze 1: Od prve prijave Velike Britanije za pristupanje do EFTA-proširenja

Zbog toga ćemo posmatrati najprije prvo proširenje od 1961. godine, predavanja prijave za pristupanje od strane Velike Britanije do 1995. godine i tzv. EFTA-proširenja. Ovo će nam prije svega poslužiti za to da identificiramo najvažnije etape ovog procesa. Drugi razlog bavljenja ovim periodom je istraživanje faktora određenja u smislu modela koji predstavljamo.

Faza 2: Proširenje na istok

Analogno tome, tokom druge faze fokusiraćemo se na proširenje na istok koje se odigralo 1. maja 2004. godine, i to zbog posebnosti i aktuelnosti ovog proširenja te zbog posljedica koje je ono izazvalo, s obzirom na to da se radi o proširenju za deset novih država-članica.

Faza 3: Analiza aktuelnog kruga proširenja (Bugarska, Rumunija, Hrvatska i Turska)

U središtu treće faze stoji aktualni krug proširenja, odnosno:

	problemi sa Bugarskom i Rumunijom koji su ostali neriješeni i nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju 24.05.2005. godine,
	budućnost pregovora sa Hrvatskom koji su najprije u martu 2005. godine odgođeni i
	pitanje koje je još uvijek vrlo kontroverzno, a posebno nakon odbijanja evropskog Ustava na referendumima u Francuskoj i Holandiji i izbora u Njemačkoj, pitanje pod kojim bi uslovima Turska trebalo da bude prihvaćena kao država-članica EU-a. Ovom pitanju ne bi trebalo samo da se pokloni posebna pažnja, već ćemo upravo na njegovom primjeru pokušati pokazati kako se može koristiti naša šema da se shvate kompleksni procesi i da se čak da oprezna prognoza daljeg toka tih procesa.

Faza 4: Najnoviji razvoj odnosa između EU-a i zemalja zapadnog Balkana

Izuzetno ilustrativan primjer djelotvornosti različitih faktora koje smo već spominjali predstavlja najnoviji razvoj odnosa između EU-a i zemalja zapadnog Balkana. Upravo smo se zbog toga odlučili da nakon zaključene redakcije originalne verzije Tematskog kompleksa (oktobar 2005) da u martu 2006. godine učinimo aktuelnom bar ovu jezičku verziju.