|
Posebnosti proširenja na istok
|
Veliki broj kandidata za pristupanje |
Što se tiče posebnosti proširenja na istok, najprije
moramo spomenuti broj zemalja koje su pristupile i
koji je mnogo veći nego i u jednom dosadašnjem krugu
pristupanja. Ovaj veliki broj zemalja-kandidata
prilikom pregovora o pristupanju prouzrokovao je
velike probleme pri balansiranju interesa unutar
Zajednice. Veliki broj novih zemalja još je više
povećao i naglasio ionako veliku heterogenost EU-15.
|
|
Zemlje srednje i istočne Evrope u procesu tranzicije |
Zemlje srednje i
istočne Evrope, koje su prije nekoliko mjeseci pristupile Evropskoj
uniji, nalaze se u procesu tranzicije. U ovom procesu tranzicije
nalaze se i institucije u državi, uprava i ekonomija tih zemlja,
čija uloga u uređenju tržišne privrede tek treba da bude određena,
tako da ove institucije pokazuju veoma nestalan karakter. Međutim,
upravo funkcioniranje ovih institucija je neophodno za primjenu,
provođenje i kontrolu kompletnih pravila EU-a. Zbog ovih
administrativnih slabosti koje su prisutne čak i u najnaprednijim
novim članicama EU-a mogu se očekivati velike poteškoće prilikom sprovođenja strukturalne politike.
|
|
Nizak
ekonomski nivo novih država-članica |
Ovdje se još
mora spomenuti nizak ekonomski stepen razvoja novih
država-članica, čiji bruto nacionalni produkt po glavi
stanovnika iznosi samo 32% od prosjeka bruto nacionalnog
produkta starih država-članica EU-a, tako da im je potrebna
stalna pomoć. Više nego kod bilo kojeg ranijeg kruga proširenja
EU postaje razvojna zajednica.
Sve ovo do
sada rečeno je prilično uopćeno. Zbog toga bih htio da na sasvim
konkretnim primjerima pokažem koji su problemi s kojima se
susreće EU. Ovi problemi posebno su očiti u oblasti agrarne i
strukturalne politike, no ovdje to možemo ilustrovati samo sa
nekoliko podataka.
Podsjetimo se najprije ekonomskih razlika
među državama-članicama. Već i unutar EU-15 postoje
velike razlike među državama-članicama u ovoj oblasti.
Bruto nacionalni produkt u Danskoj je, na primjer, za
četvrtinu veći od prosjeka EU-a (125%), dok Grča i
Portugal ostvaruju samo polovicu prosjeka (50%). Poljska
i Mađarska, dvije nove države-članice koje su izuzetno
napredne u odnosu na ostale nove članice EU-a ostvaruju
svega polovicu od bruto nacionalnog produkta dvije
najsiromašnije zemlje EU-15!
 [Početak
stranice]
|
|
Neophodnost obimne unutarnje reforme EU-a |
Ako samo ove dvije države
dobiju pomoć u oblasti agrarne i
strukturalne politike onako kako je to
slučaj bio sa Grčkom i Portugalom, značiće
to dodatne troškove u visini od jedne
trećine ukupnog budžeta EU-a (2004. godina
oko 100 milijardi eura)! Najveći dio ovog
transfera bio bi iskorišten u oblasti
agrarne politike. To ima veze s tim da je u
Poljskoj, u jednoj od naprednijih novih
država-članica, u poljoprivrednom sektoru
zaposlena jedna petina stanovništva, dok je
prosjek EU-a negdje oko 5% stanovništva
zaposlenog u poljoprivredi.
Ostanimo
samo na ovim primjerima, jer mislim da daju
dovoljno uvida u obim poteškoća koje stoje u
vezi sa proširenjem EU-a i neophodnim
unutarnjim reformama.
|
[Autor: Prof. Dr. Wolfgang Schumann]
[Početak
stranice]
|
