Specifičnosti

Evropska unija

Posebnosti proširenja na istok

Veliki broj kandidata za pristupanje	Što se tiče posebnosti proširenja na istok, najprije moramo spomenuti broj zemalja koje su pristupile i koji je mnogo veći nego i u jednom dosadašnjem krugu pristupanja. Ovaj veliki broj zemalja-kandidata prilikom pregovora o pristupanju prouzrokovao je velike probleme pri balansiranju interesa unutar Zajednice. Veliki broj novih zemalja još je više povećao i naglasio ionako veliku heterogenost EU-15.
Zemlje srednje i istočne Evrope u procesu tranzicije	Zemlje srednje i istočne Evrope, koje su prije nekoliko mjeseci pristupile Evropskoj uniji, nalaze se u procesu tranzicije. U ovom procesu tranzicije nalaze se i institucije u državi, uprava i ekonomija tih zemlja, čija uloga u uređenju tržišne privrede tek treba da bude određena, tako da ove institucije pokazuju veoma nestalan karakter. Međutim, upravo funkcioniranje ovih institucija je neophodno za primjenu, provođenje i kontrolu kompletnih pravila EU-a. Zbog ovih administrativnih slabosti koje su prisutne čak i u najnaprednijim novim članicama EU-a mogu se očekivati velike poteškoće prilikom sprovođenja strukturalne politike.
Nizak ekonomski nivo novih država-članica	Ovdje se još mora spomenuti nizak ekonomski stepen razvoja novih država-članica, čiji bruto nacionalni produkt po glavi stanovnika iznosi samo 32% od prosjeka bruto nacionalnog produkta starih država-članica EU-a, tako da im je potrebna stalna pomoć. Više nego kod bilo kojeg ranijeg kruga proširenja EU postaje razvojna zajednica. Sve ovo do sada rečeno je prilično uopćeno. Zbog toga bih htio da na sasvim konkretnim primjerima pokažem koji su problemi s kojima se susreće EU. Ovi problemi posebno su očiti u oblasti agrarne i strukturalne politike, no ovdje to možemo ilustrovati samo sa nekoliko podataka. Podsjetimo se najprije ekonomskih razlika među državama-članicama. Već i unutar EU-15 postoje velike razlike među državama-članicama u ovoj oblasti. Bruto nacionalni produkt u Danskoj je, na primjer, za četvrtinu veći od prosjeka EU-a (125%), dok Grča i Portugal ostvaruju samo polovicu prosjeka (50%). Poljska i Mađarska, dvije nove države-članice koje su izuzetno napredne u odnosu na ostale nove članice EU-a ostvaruju svega polovicu od bruto nacionalnog produkta dvije najsiromašnije zemlje EU-15! [Početak stranice]

Neophodnost obimne unutarnje reforme EU-a

Ako samo ove dvije države dobiju pomoć u oblasti agrarne i strukturalne politike onako kako je to slučaj bio sa Grčkom i Portugalom, značiće to dodatne troškove u visini od jedne trećine ukupnog budžeta EU-a (2004. godina oko 100 milijardi eura)! Najveći dio ovog transfera bio bi iskorišten u oblasti agrarne politike. To ima veze s tim da je u Poljskoj, u jednoj od naprednijih novih država-članica, u poljoprivrednom sektoru zaposlena jedna petina stanovništva, dok je prosjek EU-a negdje oko 5% stanovništva zaposlenog u poljoprivredi.
Ostanimo samo na ovim primjerima, jer mislim da daju dovoljno uvida u obim poteškoća koje stoje u vezi sa proširenjem EU-a i neophodnim unutarnjim reformama.

[Autor: Prof. Dr. Wolfgang Schumann]

... dalje do Faze 2: Determinante proširenja na istok ...

[Početak stranice]